Vegetarijanstvo ili veganstvo – pitanje zdravlja ili etike?25.04.2015.

Vegetarijanstvo ili veganstvo – pitanje zdravlja ili etike?

Prva asocijacija na oba pojma, najednostavnije rečeno,  jeste ne jesti mesto. Ipak, biti vegetarijanac i biti vegan nikako nije isto, niti oni vole da se poistovećuju.

Osnovna razlika među njima je u tome što se vegetarijanstvo zasniva na ishrani baziranoj na biljkama i nus -proizvodima životinja, dok veganstvo ide korak dalje i predstavlja način ishrane isključivo namirnicama biljnog porekla.

Ko su vegetarijanci?

Vegetarijanstvo je način ishrane u kojoj se konzumiraju namirnice biljnog porekla - žitarice, mahunarke, voće i povrće i eventualno namirnice životinjskog porekla, kao što su mleko, mlečni proizvodi i jaja. I među njima postoje razlike, pa se tako vegetarijanci svrstavaju u tri grupe – lakto vegetarijanci, koji ne jedu nikakve namirnice životinjskog porekla, lakto-ovo vegetarijanci, koji mogu jesti jaja, mleko i mlečne produkte, a postoje i polu-vegetarijanci, koji u svoju ishranu uvršćuju i ribu. 

Prednosti vegetarijanske ishrane su višestruke. Nutricionisti tvrde da se na taj način smanjuje koncentracija masnoća u krvi koje uzrokuju povišen srčani pritisak, kao i veoma štetnih slobodnih radikala. Prema najnovijim istraživanjima, vegetarijanci manje oboljevaju od pojedinih vrsta tumora, kao što su rak debelog creva, dojke i prostate. 

Određeni nedostaci ovakvog načina ishrane su da u biljnim proteinima ima manjka aminokiselina koje, ipak, ne mogu dovesti do zdravstvenih poremećaja. Nedostatak se može uravnotežiti proizvodima od soje, naročito tofu sira. Omega-3 masne kiseline nadoknađuju se uzimanjem orašastih proizvoda, prvenstveno lešnika, oraha, pistaća i badema.

Ko su vegani?

Veganstvo je način ishrane i života koji isključuje bilo kakvu vrstu korišćenja životinja radi proizvodnje hrane, odeće, obuće ili u druge svrhe. Vegani pored toga što ne jedu proizvode životinjskog porekla, ne nose ni stvari od krzna, vune, kostiju, kože, korala, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porekla.

Vegani sve  potrebne proteine, ugljene hidrate, masti i belančevine dobijaju iz biljaka. Ono što karakteriše današnje vegane je da većinu namirnica jedu u sirovom obliku. Zagovornici veganske ishrane tvrde da ovaj način može u potpunosti zadovoljiti sve potrebe organizma. Vegani su potvrdili da izbacivanje mleka, mlečnih proizvoda i jaja iz ishrane ne može pogubno uticati na razvoj ljudskog organizma, te da ova vrsta ishrane zadovoljava osnovne nutritivne potrebe organizma i ima velike prednosti po zdravlje.

Međutim, konzumiranje samo biljnih namirnica, bez mesa, mleka i jaja, nosi sa sobom rizik, koji se ogleda u smanjenom unosu vitamina B12. Zbog toga u zemljama širom sveta, veganska udruženja savetuju obavezno uzimanje ovog vitamina u nekom drugom vidu. 

Neke od poznatih ličnosti vegetarijanaca bili su i Nikola Tesla, Isak Njutn, Adolf Hitler, Pitagora, Lav Tolstoj i Albert Ajnštajn.