Mediteranska dijeta – dijeta zadovoljstva05.10.2015.

Mediteranska dijeta – dijeta zadovoljstva

Moderan i brz stil života, nagomilan stres, nekvalitetna ishrana, smanjena fizička aktivnost - sve su to činioci koji utiču na poražavajući trend borbe sve većeg broja ljudi sa viškom kilograma. U moru dijeta koje nam se nude, treba izabrati pravu i efikasnu, a u isto vreme voditi računa o zdravlju. Dodajmo na to i čuveni prateći efekat, takozvani jo-jo, svima jako dobro znan. 

Naša preporuka je mediteranska dijeta. Prva asocijacija na sam naziv je tradicionalna mediteranska kuhinja, tipična za Italiju, Grčku, Francusku i Španiju. Smatra se jednim od najboljih načina kada je režim ishrane u pitanju, a ono što je jako bitno, ne traži puno odricanja.

Ishrana se prvenstveno svodi na unos velike količine povrća, mahunarki, orašastih plodova, žitarica, semenki, ribe i piletine, uz korišćenje ekstra devičanskog maslinovog ulja umesto putera i masnoća, kvalitetno raspoređenih u pet obroka dnevno. Preporučuje se minimalan unos mleka i mlečnih proizvoda, jaja, crvenog mesa i prerađene hrane. Takođe, važno je da umesto soli koristite bilje i začine. Sveže voće je najčešći izbor za desert. I naravno, tokom obroka jedna čaša crvenog vina. 

Ono što ovu dijetu čini veoma atraktivnom je bogatstvo predivnih mirisa i ukusa, ponajviše zahvaljujući ekstra devičanskom maslinovom ulju, belom luku, origanu, bosiljku i ruzmarinu, koji neodoljivo asociraju na Mediteran, more i sunce, opušten i lagan život, bez stresa. 

Ovakav vid ishrane jedan je od najzdravijih, koji, osim što predstavlja efikasan način da se izgube suvišni kilogrami, pozitivno utiče na celokupno očuvanje zdravlja. Posle nedelju dana ishrane po ovakvom planu, preporučuje se da nastavite barem još tri nedelje po ovim zdravim principima ishrane. 

Istraživanja pokazuju da osobe, čija se ishrana svakodnevno bazira na ovakvom režimu, žive u proseku duže od 70 godina, uz smanjen rizik kardiovaskularnih i alergijskih bolesti, dijabetesa i drugih sličnih oboljenja. Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u južnoj Europi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom delu Evrope, a naročito u odnosu na SAD. 

Primer jelovnika:

1. dan

Doručak: Voćni jogurt ili parče integralnog hleba i komad mladog nemasnog sira 
Užina: Jedna voćka
Ručak: Grilovano pileće belo meso, mešana salata od paradajza, krastavca, crnog luka i nemasnog sira sa ekstra devičanskim maslinovim uljem
Užina: Nekoliko oraha ili badema
Večera: Spanać, riblja salata i parče integralnog hleba

2. dan

Doručak: Musli sa mlekom
Užina: Sezonsko voće (100 g)
Ručak: Punjena paprika sa integralnim pirinčem, salata od paradajza ili kupusa sa ekstra devičanskim maslinovim uljem
Užina: Nekoliko badema
Večera: Tunjevina u sopstvenom soku sa integralnim dvopekom

3. dan

Doručak: Musli sa  jogurtom
Užina: Sezonsko voće (100 g)
Ručak: Piletina pržena na ekstra devičanskom maslinovom ulju i zelena salata 
Užina: Jogurt i suvo grožđe ili keks bez šećera od celog zrna žitarica
Večera: Tunjevina u sopstvenom soku i prženi pinjoli 

4. dan

Doručak: Ovsene pahuljice sa nemasnim jogurtom
Užina: Dva reda crne čokolade
Ručak: Špageti ili makarone sa paradajz sosom i narendanim posnijim sirom
Užina: Suve urme
Večera: Pržena riba sa patlidžanima i dvopekom

5. dan

Doručak: Musli sa jogurtom ili jogurt i med i tanki komad integralnog hleba
Užina: Sezonsko voće (100 g)
Ručak: Salata od sardine i brokolija i prženih bundevinih semenki
Užina: Nekoliko oraha
Večera: Salata od mocarele, paradjza, bosiljka, ekstra devičanskog maslinovog ulja i kriška integralnog hleba