Trend povratka prirodi02.05.2015.

Trend povratka prirodi

„Svako ima pravo na svoj izbor. Ako je nekome dobro u košmaru potrošačke civilizacije, to je u redu. Mi biramo da živimo jednostavno, negujući život u svakom obliku i zato kalemim stare voćke, brinem za svaku biljku i insekta i bavim se organskim pčelarstvom. Možda zvuči kao utopija ali sve više ljudi širom sveta traga za ovakvom uskom stazom spasa i nalazi načine da je nađe“, priča Siniša iz "Gaja oskoruša" koji je odavno odlučio da stan u Beogradu trajno zameni kućom u brdima istočne Srbije gde živi sa porodicom.

 Žudnja da promenimo način života koji čoveka cedi i lomi kao centrifuga, budi se kao iskra u srcima sve većeg broja ljudi. Skoro svakodnevno čitamo o onima koji su prodali stan i odselili se na neko imanje ili salaš na selu i počeli život iz početka. Primer su Blaženka i Goran koji umesto stančića od 16 kvadrata danas imaju “dnevnu sobu” od dva hektara. “Osvojili smo slobodu i otkrili u sebi kreativnost koju nismo poznavali.”

Trend povratka prirodi je u začetku i zato treba pratiti tuđa iskustva i dobro razmisliti da li samo želimo da pobegnemo ili imamo snage da na mudar način osmislimo novi život. Moramo biti iskreni sa sobom jer život bez komfora na koji smo navikli nije uvek med i mleko kao na idiličnim fotografijama.

Doduše, obrazovani građani koji se opredeljuju da se skuće na selu, nalaze raznovrsne načine da svoj život učine kvalitetnim pa i zabavnim. "Gajiti svoju hranu to je kao štampati svoj novac", kažu. Osim što svi imaju manje ili veće organske bašte koje zadovoljavaju njihove potrebe dok višak prodaju (a mnogi od njih i voćnjake, pčelinjake, domaće životinje), naši sagovornici nikada ne lenčare već dodatne prihode ostvaruju proizvodnjom sira, sapuna, čajeva, zdrave zimnice, domaćih kolača, meda, seoskim turizmom. Na svojim imanjima organizuju radionice i seminare zdrave ishrane, permakulture, gradnje kuća prirodnim materijalima... Mnogi nastavljaju da se uz pomoć interneta bave svojim poslovima (prevođenje, pisanje, projektovanje). Aktivni su skoro po ceo dan ali svi ističu da taj zdrav umor ne može da se poredi sa izluđujućim stresom koji stvara rad i život u gradu. "Tamo je čovek zavistan i bespomoćan", priča Vera koja se iselila u V. Moštanicu. "Kad imate svoju baštu, voćnjak, kokice – bar znate da nikada nećete gladovati."
 
Ovih novih "nomada" će biti sve više jer se civilizacija razvija u evolutivnim skokovima a nakon industrijske i informatičke revolucije, sve očitije je da je na pomolu snažan talas ekološke i spiritualne osvešćenosti.