“Izađite na crtu“ depresiji18.10.2015.

“Izađite na crtu“ depresiji

Poslednjih godina depresija je sve učestalija duševna bolest bolest i jedan je od najraširenijih psihičkih poremećaja današnjice. Ali, ono što je veći problem od same bolesti je neprepoznavanje simptoma, kao i odbijanje suočavanja s njom. I ono što je važno, depresija se mora lečiti. 
 
Depresiju možete prepoznati po konstantnom neraspoloženju, umanjenoj energiji, osećaju beznadežnosti, strahu od „svega i svačega“, kao i po najradikalnijem vidu ove bolesti, gubitku volje za životom i suicidnim mislima. „Verni“ pratioci depesije su i loš san i gubitak apetita. Najslikovitije objašnjeno, depresivne osobe svet oko sebe posmatraju kroz „crne naočare“. 

 

 

Fizičke reakcije na depresiju su konstantan umor i iscrpljenost, zbog nedostatka sna. Obolele osobe se ne snalaze prilikom obavljanja radnih zadataka, koncentracija im je loša i imaju problema sa pamćenjem.  

Depresiju ne treba mešati sa običnom tugom i prolaznim neraspoloženjem, ona je mnogo ozbiljnija. Ipak, ako se osećaj tuge javlja bez ikakvog razloga i konstantan je, ako sprečava osobu da normalno funkcioniše, radi, druži se, onda to jeste depresija. 

Među najčešćim uzrocima nastanka depresije su način života, stres, a u mnogo slučajeva i nasledne osobine. Prema statističkim podacima, oko 3-4% populacije boluje od težih, dok 1,5 do 2% od blažih oblika depresije. Takođe, podaci ukazuju da žene u duplo većoj meri oboljevaju od ove bolesti u odnosu na mušku populaciju, a najčeće se javlja u 40-im godinama. 

Kako Svetska zdravstvena organizacija procenjuje, depresivna oboljenja će biti drugi najvažniji uzrok radne nesposobnosti 2020. godine. Nauka je dokazala i da su osobe iz urbanih sredina podložnije ovog bolesti u odnosu na stanovnike ruralnih sredina. 

Depresiju treba lečiti, jer to nije stanje koje će preko noći samo od sebe nestati. Depresija se može sprečiti, a mi vam donosimo najbolje savete koje možete primeniti kako do njenog nastanka ne bi došlo. Pre svega, obratite pažnju na pravilnu i zdravu ishranu i umerenu fizičku aktivnost. Kvalitetan san, redovna druženja sa dragim osobama i smanjen unos alkohola, neke su od preventivnih mera. U svakom slučaju, pozitivne misli i zdrav stil života najjače su oružje kojim se ovoj bolesti može „izaći na crtu“